prev next front |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |21 |22 |23 |24 |25 |26 |27 |28 |29 |30 |31 |32 |33 |34 |35 |36 |37 |38 |39 |40 |41 |42 |43 |44 |45 |46 |47 |48 |49 |50 |51 |52 |53 |54 |55|56 |review

Sovjetski nuklearni program počeo je 1943. godine tokom II Svjetaskog rata pod vodstvom fizičara Igor Vasilievich Kurchatov-a. Program je nastao kao rezultat sovjetskih obavještajnih podataka o razvoju Manhattan projekta u SAD-u.  Do kraja rata postojao je kao obavještajni program i to vrlo uspješan, usprkos mnogim simpatizerima sukoba Sovjeta i Njemaca. Najviše obavještajnih podataka dolazilo je od  Klaus Fuchs-a, visokopozicioniranog fizičara u Los Alamos-u. U SSSR su proveli 22. novembra 1955. godinei prvo testiranje višefaznog termonuklearnog oružja. Oružje RDS-17 osmišljeno je kao nuklearna gravitacijska bomba sa razornom moći 3 megatone. Testna verzija je imala manju razornu moć (1.5 magetona) kako bi se smanjio rizik za lokalno stanovništvo. Ispuštena je iz bombardera Tupolev-95 iznad Tehničke zone u Kazahstanu. Eksplodirala je jačinom 1.6 megatona na nadmorskoj visini od 1 550 metara. Okolno civilno stanovništvo je unaprijed obaviješteno, ali je ipak jedno dijete u pokušaju da utrči u kuću poginulo od urušavanja krova koji je zahvaćen bljeskom. Od krhotina stakla povrijeđene su 42 osobe. Na vojnike udaljene 36 km od nulte tačke obrušio se rov, pri čemu se jedan vojnik ugušio, a drugih pet je zadobilo kontuzione povrede. Od 65 000 aktivnih bombi 1985. godine, u 2009. godini je aktivno 8 000 nuklearnih glava i oko 23 300 nuklearnih glava u cijelom svijetu. Većina je „povučenih iz upotrebe“ ili je jednostavno uskladišteno ili djelimično razmontirano, a ne uništeno. Od 2009. godine očekuje se pad programa za 30-50% u narednoj dekadi. Iako se tokom Hladnog rata nastavio povećavati i usavršavati nuklearni arsenal, od 1992. godine SSSR je aktivni sudionik uprave Stockpile programa.