prev next front |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 |15 |16 |17 |18 |19 |20 |21 |22 |23 |24 |25 |26 |27 |28 |29 |30 |31 |32 |33 |34 |35 |36 |37 |38 |39 |40 |41 |42 |43 |44 |45 |46 |47 |48 |49 |50 |51 |52 |53 |54 |55|56 |review

Statusni izvještaj Svjetske nuklearne industrije iz 2009. godine naglašava „ čak i kada bi Finska i Francuska izgradile po jedan ili dva reaktora, Kina 20 dodatnih postrojenja, Japan, Koreja i Istočna Evropa dodaju nekoliko jedinica, svjetski trend će u nekoliko nareednih decenija biti obezvrijeđen“. Zbog dugog perioda EU priključivanja od deset godina ili više, jako će teško biti održati ili povećati broj operativnih nuklearnih postrojenje u narednih 20 godina. Jedini način da se izbjegne ovakav ishod jeste da se vijek trajanja poveća na prosječno 40 godina. To je malo vjerovatno iz razloga što je trenutni prosjek rada 25 godina. Ipak, Kina planira izgraditi oko stotinu novih postrojenja, dok je u SAD-u više od polovine postojećih postrojenja dobilo produženje licence za narednih 60 godina, a razmatra se izgradnja novih. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je 2008. godine predvidjela da dvostruko povećanje kapaciteta do 2030. godine neće biti dovoljno da odgovori povećanim zahtjevima za proizvodnju električne energije.