Od 2005. godine nuklearna energija zauzima 2,1% svjetske energije i 15% svjetske električne energije od čega se 56,5% odnosi na SAD, Francusku i Japan. Međunarodna Agencija za atomsku energiju (engl.the International Atomic Energy Agency- IAEA) izvještava da je u 2007. godini registrirano 439 nuklearnih reaktora u 31 zemlji. Procijenjeno je da je u 2007. godini udio nuklearne energije općenito pao na 14%. Prema IAEA glavni razlog tome je zemljotres u Zapadnom Japanu 6.jula 2007. godine, koji je doveo do gašenja svih 7 reaktora nuklearne elektrane Kashiwazaki-Kariwa. Bilo je i nekoliko drugih smanjenja u Koreji i Njemačkoj. Sjedinjene američke države- SAD proizvode najviše nuklearne energije što čini 19% ukupne potrošnje energije, dok Francuska ima najveći procent 80% iskorištenja nuklearnih reaktora. U cijeloj Evropskoj Uniji- EU nuklearna energija čini 30% ukupne električne energije. Politika nuklearne energije unutar zemalja članica EU je različita; npr. Austrija, Estonija i Irska nemaju nuklearne pogone. Za razliku od njih, npr. Francuska ima nekoliko postrojenja sa 16 multi jedinica koje se trnutno koriste. U SAD-u se procjenjuje da će vrijednost proizvodnje električne energije iz uglja i gasa do 2013. godine iznositi 85 biliona $, dok će nuklearna energija imati vrijednost 18 biliona $. Mnogi vojni i civilni brodovi (razbijači leda) koriste nuklearne propulzije ili neki njen oblik. Nekoliko lansiranih svemirskih letjelica koristilo je pogonske nuklearne reaktore: ruski RORSAT i američki SNAP-10A. Nastavljaju se istraživanja unapređivanja sigurnosti, kao što su pasivne elektrane, upotreba nuklearne fuzije i dopunska upotreba zagrijavanja kao što je proizvodnja hidrogena za desalinizaciju morske vode i određene sisteme zagrijavanja.