Autori: GHN Supercourse grupa

Danas je široko prihvaćen stav da će zemlje u razvoju paralelno sa ekonomskim napretkom slijediti isti put kao i Evropa i Sjeverna Amerika, poznat kao "epidemiologijska tranzicija". Taj izraz opisuje promjene obrazaca bolesti koje su pratile opći napredak zdravlja u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću.

Kako su stope mortaliteta padale a očekivani životni vijek rastao, kod tih je populacija došlo do "pomaka" ili promjena u pobolu - umjesto infektivnih bolesti, dominirali su počeli kronični poremećaji kao srčane bolesti i karcinom. Taj "pomak" prema kroničnim bolestima je djelomice objašnjiv činjenicom da je veliki broj ljudi upravo u dobi kad kronične bolesti napadaju. No ipak, ova tranzicijane predstavlja samo jednostavnu smjenu jedne grupe zdravstvenih problema drugom grupom, već također i sveukupno poboljšanje zdravlja.

Elementi ove epidemiologijske tranzicije pojavljuju se u različitim stupnjevima u velikom dijelu svijeta u razvoju. U nekim zemljama srednje visokih prihoda Latinske Amerike i Azije, primjerice, kronične bolesti uzimaju jednak ili čak i veći danak nego zarazne bolesti [1].

No, ova tranzicija nikako još nije završena. Mnoge zemlje, osobito najsiromašnije, još uvijek nose teško breme zaraznih bolesti, i to zajedno s rastućim problemom zaraznih bolesti. Te populacije nisu zamijenile jednu grupu problema drugom, već pate od obje, što je poznato kao "dvostruko breme" bolesti [2]. No tranzicija nije neizbježna. Kako to pokazuje povijest sanitarne revolucije, da bi se poboljšalo i okoliš i javno zdravlje, nužno je koordinirati strategije, planove i ulaganja.

2. A. Rossi-Espagnet, G.B. Goldstein, i I. Tabibzadeh, "Urbanization and Health in Developing Countries: A Challenge for Health for All," World Health Statistics Quarterly, Vol. 44, No. 4 (1991), p. 208.